�kola E-92
Osniva� ustanove Kartelo

Email-lista Tražilica

Do zanimanja mo�ete do�i i iz doma svog

Demo e-u�ione

Otvorili smo za javnost zadatke i testove u Kartelo e-u�ionama. Testirajte svoje znanje!

Jedan blog Ivice Kartela je premje�ten na ovu adresu, a drugi na ovu.

Arhiva

�ekaju�i eure

10.12.2009.

Ne�emo se ni okrenuti, a pla�a �e nam biti u eurima. Koliko �e firmi do tad biti na nogama? Svaka firma koja do tad ne bude dobro upregla IT, ne�e vi�e postojati. Euro �e zna�iti da su svi izvoznici. I baka na tr�nici, i brija�. GM je 38 milijardi dolara u minusu, Google je 5 milijardi dolara u plusu. To zna�i da GM nije ulagao u tehnologiju koliko je trebalo. Ali isto tako, to zna�i da su se fondovi okrenuli Googleu.

Kod nas su ovih dana propale neke trgovine, �ak i one za koje bismo rekli da su u dobrim odnosima s tehnologijom. Veleprodaje su rezervne djelove za ra�unala prodavale preko e-trgovine. Ali ne i ra�unala krajnjim kupcima. Kad je potra�nja bila velika, otvorili su nove prostore i zaposlili ljude, a kad je sad pala, otpustili su ih. Da li bi bolja taktika bila da su pritisak tr�i�ta usmjerili na online prodaju, pa danas ne bi nikoga otpustili i niti jedan prostor zatvorili.

Ako mislite da je kod nas e-trgovina nemogu�a, sjetite se 1997. godine kad je predsjednik vlade Mate�a, otvorio prvu e-trgovinu kod nas, vlasni�tvo firme Perpetuum. U toj sam e-trgovini kupovao sve �to se moglo kupiti. Jednom sam kupio softwarea za 20.000 kn. Posao je cvjetao. Od Perpetuuma ste mogli i kupiti aplikaciju e-trgovine i know-how za 800 USD. Klju� u ruke. Nakon par godina, Perpetuum se opredijelio za razvoj vlastitih aplikacija i prestao s online prodajom. Na �alost mnogih. Od tad do danas nisam potro�io niti lipe u doma�oj e-trgovini. Za�to se nije dogodio nasljednik Perpetuum e-trgovine?

GM i na�a brodogradili�ta, pre�ivjet �e samo ako netko u njih ulo�i tehnologiju. Roboti �e variti, montirati, IT �e distribuirati sve informacije. Ljudi �e projektirati i biti inovatori te ulagati u kolektivnu inteligenciju u svojim microblogging mre�ama.

Mnogi koji danas pi�u tweetove i dru�e se na Facebooku, za nekoliko godina bi mogli biti nova imena u na�em gospodarstvu, a prihod brojiti u eurima.

Lani je u Hrvatskoj bilo samo 2% firmi koje imaju web site. Do danas ja ne vidim promjene. Samo 2%! A koliko ih ima Web 2.0? Ima, ima. Ima Perpetuum, ima i Kartelo. Ima ih jo�, ali su danas slabo vidljive. A sutra?

Evo primjera dobre e-trgovine i odli�ne usluge kod nas: http://www.a1refill.com/. Danas sam dobio prvi put email od njih. Bio je tako sro�en, bila je tako dobra ponuda da sam odjurio do njih i tamo u maloj trgovini zatekao trojicu u redu ispred mene, a peti koji je do�ao iza mene je bio na ulici.

Jeff Jarvis je novinar u New Yorku koji je napustio redakciju i dobru pla�u prije pet godina. Posvetio se blogu. Kao naprednog blogera, primaju ga na posao profesora novinarstva na fakultetu. Nedavno je izdao i knjigu. Nada se da �e njegov blog za par godina vrijediti 6-znamenkasti iznos. Ovih dana redakcije spa�avaju svoje novinare tako �to ih �alju na Twitter dok jo� primaju pla�e, da poku�aju s blogom.

Na ovoj twitterovoj listi su najve�a imena nekad gledanog CNN-a. Svi zajedno imaju 157 pretplatnika. Jeff Jarvis, jedna osoba, ima 32.383 pretplatnika.

Dok je u Americi otvoreni sukob Murdocha i Jeff Jarvisa oko pitanja kud idu nakladni�ke ku�e i novinarstvo, kod nas novinari izlaze na ulice ne spominju�i IT. Hrvatska blogosfera, twittosfera, facebooksfera i sli�ne zajedno, su davno pretekle ukupni na� tisak po koli�ini napisanog i pro�itanog dnevno.

Pro�lo je vrijeme mnogoljudnih firmi. Do�lo je vrijeme mnogo firmi s 1 ili 0 zaposlenih. Masu zaposlenih, zamjenila je masa ni�a.

Preporu�io bih svima koji jo�a rade i primaju pla�e po uredima da otvore svoj Twitter, za po�etak.

ili...

Prije 20 dana ve�i izvo�a� radova mi je poslao �ovjeka da popravi slavinu za vodu koja je kapala. 100 kn. Ve� tri dana opet kapa. Sad smo �uli da od pedikerke Vinke sin popravlja po ku�ama. Zvali smo ga. Mo�e do�i tek za 10 dana. To je jedan primjer koji pokazuje koliko nam ni�a jo� treba. Imamo puno nezaposlenih a malo ni�a. Ljudi ve� dugo raznose plin, to nam je svima drago. Ali �to je s ostalim radovima u ku�i. Jedna ni�a mo�e biti samo izmjena �arulja po stubi�tima i stanovima, jer mi smo vrh civilizacije po broju starijih osoba. Promjena jedne �arulje bi trebala iznositi 5 kn. To su ni�e! Uske specijalnosti, biti najbolji i biti toliko jeftin da nikome ne padne na pamet da ti pokusa preoteti posao. Google je i�ao toliko nisko s cijenom da je ona 0. I zato mu nitko ne moze konkurirati. Druga je stvar �to �ete s uskom specijalno��u i malom cijenom dobiti cijeli grad i dobro �ivjeti.

Po�nite sami nabrajati za koje bi sve posli�e po ku�i platili 5 kn da vam ih ima tko napraviti. Vrijeme je izobilja, za razliku od ranijeg vremena nesta�ica. Na YouTubeu ima filmova u izobilju. Neke filmove pogleda 1 �ovjek, a neke samo vlasnik. Ali i dalje je filmova sve vi�e i vi�e. Na Googleu je linkova milijarde milijardi milijardi i stalno pristi�u novi. Za�to u gradu kao �to je Split ne bi bilo 20.000 ni�a. Kartelo ni�a nudi 8 zanimanja i 200 te�ajeva online. Tko smeta drugima ponuditi jo� 1000 zanimanja i 10.000 te�ajeva. Jednog dana �e u Splitu samo biti 1000 online �kola kao �to je Kartelo.

O posli�ima (ni�ama) izvan grada da ne govorim. Neki dan je na pu�ini ispred Splita bilo usidreno stotinu brodica. Lovile se lignje. To je sto ni�a!

Tko danas bude specijalizirao vi�e poslova ostat �e bez i jednog. Jer, biti brz, spretan, okretan, jeftin, stru�an i u�inkovit na ve�oj povr�ini mo�e samo jako, jako uska specijalnost! A uska specijalnost zna�i da nas puno treba da popunimo sve te uske specijalnosti! Svi koji idete u tom pravcu ra�unajte na IT! Puno vam mo�e u�teda donijeti, a u�teda se pokazala kao najsigurniji prihod. Jo�a bi dodao i ovo: osim toga svaka va�a zarada u�tedom ne stvara novi CO2, pa ste tako i okoli�-odgovorna ni�a.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiv

Prvi komentari na knjigu

8.12.2009.

I jo�: Twitter nije, da se na njemu zaradi, nije ni Facebook, "biznismeni" su na LinkedIn-u, zbog toga tamo nema diskusija (jer nitko nema vremena za diskusije, pa se zbog toga pola�e toliko na veze i preporuke - nebitno tko je bio, samo da su velike brojke...) Socialni mediji (pa mo�e� i LinkedIn tako zvati, ako ti ne smeta nedostatak su�tine) so za dru�enje i svatko, tko �e poku�avat njihove �lane u tome prevariti (i prodati jim ne�to, �to nema veze sa dru�enjem), biti �e stigmatiziran kao "grebator"...
Marko Ivani�in, Maribor, FERI, Slovenija

Ideja da �itatelji mogu komentirati u knjigu te tako postati njenim djelom mi se �ini izvanredna, i nisam jo� nai�la na ne�to sli�no. Upisivati komentare jedan po jedan, te knjigu slati u krug mi je zaista fantasti�no. Iz toga mo�e nastati velika enciklopedija, velika zbirka komentara, razgovora, ideja, savjeta....trenutaka.. Profesor ima oko 160 sljedbenika na Twitteru, ako se ne varam. A opet, �ini mi se, odaziv je mali. Pitam - za�to je tako? Da li bi u�inak bio ve�i da je svakome ponu�ena pla�a za svaki upisani komentar? To naravno nije na�in, ali evo samo pitam za mi�ljenje; Kako motivirati ljude, kako ih potaknuti na stvaralala�tvo?
Danijela Tonkovi�, Oto�ac

Apropo kolektivne inteligencije, nema informati�kog projekta koji nije ostvaren kolektivom. U najvecima, poput Interneta, Googla, Linuxa su sudjelovali veliki kolektivi. Napretka covjecanstva nema bez promjene kolektivne svijesti, koliko god da su pojedinci u pravilu nosioci svake promjene.
Petar, Split

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiv

Umjesto uvoda

6.12.2009. 19:00

Neku ve�e u onom westernu glavni junak je rekao: "�to nam vrijedi �ivot, ako nismo poku�ali. Znao sam na po�etku, sinovi moji, da ne�emo na�i va�eg brata, ali sam vas ipak poveo u potragu za bratom. Za�to? Samo zato da vam svojim primjerom poka�em da je poku�aj smisao �ovjekovog �ivota, pa i onda kad ne vjerujemo u uspijeh.

Da nismo poku�ali, a va�eg brata vi�e ne bude, pitali bi se cijeli �ivot �to bi bilo da smo poku�ali. Patili bi radi toga �to tada nismo poku�ali. Uvijek biste mislili, mo�da bi na� brat danas bio me�u nama, da smo onda poku�ali."

(James Stuart, 1965, kandidat za Oscara).

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiv

Globalno ili lokalno

5.12.2009. 18:00

Za sad poznajem samo proizvode koji su globalni, ne i usluge. Pod proizvodima mislim na software koji se isporu�uje download ili kao SaaS (platforma). Usluge kao �to je na primjer moja online �kola, ne znam ni jednu da je globalna. Hrvatski globalni proizvodi za koje znam su Help Desk Polar firme Polar.hr, Document/Content management od firme Swing Software, GoHome tra�ilica nekretnina od firme GoHome.hr.

�to je zajedni�ko ovim proizvodima? Zajedni�ka im je maksimalna fokusiranost i put: ideja, izrada, novac, sre�a! A od ova �etri zadnja pojma, novac su stijecali na dva na�ina.

Polar je po�eo s lokalnim proizvodom: prvim i do danas jedinim hrvatskim uredskim paketom aplikacija. Tako zara�en novac u Hrvatskoj je investirao u izradu novog proizvoda HDP, ovaj put za globalno tr�i�te. U Mre�i je izjavio da pla�a 5.000 USD Google AdWords/mjese�no, a danas ka�e da je smanjio na 3.000 USD. Proizvodnju novih verzija radi teleworking metodom i otvoren je svima koji tako �ele raditi u Polar timovima, pla�anje prema aukciji poslova. Stalno zaposlenih 0, ako ne ra�unamo vlasnika.

Swing je davne devedesete po�eo kao proizvo�a� izvrsnog knjigovodstvenog softwarea. Kasnije se stvorilo vi�e firmi od kojih je jedna Swing Software. Novac zara�en na knjigovodstvu, ulo�ili su u razvoj novih proizvoda, document/content management proizvoda baziranih na IBM Lotus Notes tehnologiji, ali i Microsoft tehnologiji. Zaposlenih 5, godine 2007. su ostvarili ukupni prihod 500.000$.

GoHome je najmla�a, ali i jedina hrvatska firma koja je uspijela dobiti novac od VC fondova. Osniva�i firme pi�u na Twiteru i pi�u blogove u kojima mo�ete sve saznati o njihovom putu. Izdat �e i knjigu. Pratite ih.

Perpetuum mobile firma tako�er ula�e u izvoz svog proizvoda iSite. To je sustav za upravljanje sadr�ajem (CMS). Po�eli su krajem devedesetih s prodajom paketa WordPerfect, u jednom momentu �ak i prvom lokalizacijom ikad u Hrvatskoj. Prodavali su pakete i ostalih proizvo�a�a. Poznati su po prvoj e-trgovini u Hrvatskoj (1997-2000) �iju popularnost do danas nitko nije ni blizu dostigao. Koliko je meni poznato jedini su kod nas uspijeli ste�i kapital na doma�em tlu prodajom CMS-a.

A evo, sjetio sam se i jedne hrvatske globalne usluge. To je Ivan Krsti�, 22, danas direktor sigurnosti u Appleu. Bloger. Pomogao je Marku napraviti Facebook, ali nije se vezao za Facebook. Napravio je najbolji antivirusni software na svijetu i pozvan u projekt prijenosnih ra�unala za 100 USD za nerazvijene zemlje, na kojem je ostao samo godinu dana i povukao se. Godine 1997. je zajedno s Markom R. dobio poznatu nagradu 35 do 35 godina najboljih u IT. Uvr�ten je me�u 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu u IT. Drugi je �ovijek na svijetu u ra�unalnoj sigurnosti. Ivan je po�eo lokalno. Preko ljetnih praznika, kao srednjo�kolac razvio je i programirao cjelovita softwareska rje�enja za jednu zagreba�ku bolnicu.

�kola E-92 zatvara sve svoje tradicionalne razrede 31.12.2005. i od tada je 100% online �kola. Bavljenje internetom mi je donijelo posao u srednjoj �koli, pa mi je prihod od online �kole dopunski prihod. Zaposlenih 0. Vjerujem da �e mi za koju godinu Online �kola biti glavni prihod.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiv

Snaga slabih veza

5.12.2009. 16:00

"The Strength of Strong Ties" je naslov rada sociologa Davida Krackhardta. Potra�ite link na Google. Taj tekst su �itali svi studenti ameri�kih fakulteta, kad je objavljen, prije 30 godina. Poruka rada je ova. Ljudi se dru�e na bazi puno varijabli koje su im jednake. Takve socijalne veze su jake. To su nam kolege s posla, obiteljski prijatelji, prijatelji iz djetinjstva. To su na�e �vrste veze.

Me�utim, ba� zato �to mi i na�e �vrtse veze imamo toliko puno zajedni�kog, puno je i redundancije (ponavljanja) u na�oj mre�i. Zato se na�a slaba veza javlja kao most prema dru�tvu s kojim se ne dru�imo, i ba� u tome je snaga te slabe veze, jer nam donosi samo ne�to novo, ne�to �to ne postoji u na�em dru�tvu.

Dana�njim rije�nikom socijalnog weba to bismo rekli ovako: �to imamo vi�e slabih veza to je kolektivna inteligencija na�eg socijalnog weba ve�a.

U Motoroli komunicira preko interne microblogging socijalne mre�e 7000 zaposlenih �irom svijeta. Do sad su oni bili razbijeni u male �vrste veze po uredima i lokacijama. Sad su povezani i �vrstim i slabim vezama i nadaju se da im je takav IT donio puno dobra. Amerikanci se danas najvi�e prijavljuju u mre�e Web 2.0, otvaraju svoje profile gdje god stignu.

Koriste se punim imenom i prezimenom, adresom stanovanja, telefonima i mobitelima. Europljani su tu puno suzdr�aniji i debelo kasne za Amerikom. Da li otvarati svoje profile sto vise ili ne? Za amaerikance te dileme o�ito nema.

Za nas koji nismo �itali The Strength of Strong Ties jo� prije 30 godina, dilema je prisutna. Pro�itajte sad taj rad. Mo�da poslije toga otvorite svoj Twitter, LinkedIn, Facebook, ili neki stoti ra�un. Mo�da. Ne ide to preko no�i.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiv

Blog

4.12.2009.

Web log = Blog. Blog je po�eo kao dnevnik na Web-u. Danas je blog vlastita ni�a u kojoj smo "sam svoj novinar". Blog je danas najra�ireniji poduzetni�ki pothvat na Internetu. Na�ini zarade su od BlogAds, Google AdSense, sponzora, drugih reklama, donacija, ga�a za predavanja, konzultacija, ponuda za druge poslove trajnije ili manje trajne, ali i pisanja knjiga o iskustvima pisanja bloga ili na teme o kojima pi�u u blogu. Sve vi�e je firmi koje tra�e pisce blogova u stalni radni odnos, ili sami autori blogova su i vlasnici firmi koje podupiru s blogom. Godin je od blogova napravio knjigu, a ja izdajem godi�nje po jednu knjigu "Marketing bez bud�eta" u kojoj su moji blogovi napisani te godine.

Evo �to ka�e Jeff Jarvis o svojim izvorima prihoda:

Izvori prihoda 2007. godine Bruto prihod 2007. godine u USD
Blog: Buzzmachine.com 13.855 (4.450 od Google, ostalo druge reklame)
Pisanje bloga dovelo me na radno mjesto:
Profesor novinarstva na City Universiti of New York 90.000
Konzultacije i "ga�e" za predavanja "worth a few times that in good times"
Ugovor za knjigu WWGD? "worth about double those 'gigs'" Otprilike dvostruko kao one "ga�e" za predavanja.
"Za nekoliko godina moj blog �e vrijediti sedam znamenkasti broj."
"Moji tro�kovi za deluxe hosting godi�nje su 327$."

Moji direktni prihodi od pisanja bloga su zanemarivi, jer mu i nije namjena direktna zarada. Blog sam namjenio pove�anju broja ciljanih posjetitelja siteu moje �kole Kartelo. Dok sam nastavke pisao vrlo, vrlo neredovito, i po mjesec dana razmaka izme�u njih, moj blog je pao na 30-o mjesto top ulaznih stranica na moj site. Kako sam prije sedam dana u akciji "Twitter" po�eo pisati dva bloga dnevno, iako je akcija trajala samo tri dana, sad sam pogledao u Google Analitics: moj blog je na drugom mjestu po broju ulaza na site (landing page)! Prva je Home Page. I sad se odmah o�trim da prestignem i Home Page.

Godinama sam pisao na svom siteu detaljne iznose zarade na�e Online �kole po mjesecima, iz godine u godinu. Tad nije bilo Twitera pa da �ujem odmah i mi�ljenje svojih pratitelja o tom potezu, a nije bilo povratne informacije na tu temu. Da li je dobro iznijeti svoje zarade od interneta ili ne? Kad sam objavljivao, mislio sam da je dobro. Mislio sam da je to jako pou�no za posjetitelje. Internet je javan. Vidite model poslovanja, ali ne vidite financijsku stranu. I onda razbijate glavu da li je to i to dobar posao, da li se isplati, ili je mo�da onaj drugi bolji, ili niti jedan nije dobar.
Ne.

Od interneta se jo� ne �ivi. Nigdje u svijetu. Vidite to i iz gornje tablice Jeffa Jarvisa. Ali tako�er vidite da mu je internet donio poziv da radi kao profesor. I da je perspektiva odli�na. I meni je moj rad na internetu donio poziv da radim u Graditeljskoj, obrtni�koj i grafi�koj �koli u Splitu. Kao Jarvis, i ja mislim da je perspektiva moje Online �kole odli�na. Firmi Polar internet slu�i za marketing i distribuciju svog softwarea Polar Help Desk. Svi koji imamo prihod, imamo ga od na�eg proizvoda ili usluge, a internet nam samo slu�i za distribuciju. Distribucija, marketing, prijatelji, kontakti - to su ogromne, ogromne povlastice IT-a. Financijsku korist �emo imati samo ako te povlastice implementiramo u svoj proizvod, svoju uslugu. Za koju godinu �e nam na�i kupci pla�ati u eurima. Tog trena �emo svi biti "izvoznici". Koliko �e firmi to do�ekati na nogama? Samo one koje dobro, dobro iskoriste IT.

Mnogi dana�nji blogeri �e imati koristi od tog procesa spajanja firmi i tehnologije. Danas iskoristiti tehnologiju zna�i poduprijeti svoju firmu s blogom i twiterom. Firma mora postati Firma 2.0. Firma mora imati microblogging mre�u za aktiviranje svoje kolektivne inteligencije. Sve �e to za mnoge firme biti nedosti�no. Bit �e preskupo. Danas je besplatno. Jasno da je danas besplatno kad su korisnici IT-a prete�no studenti i u�enici koje hrane roditelji ili stipendije.

Lako im je biti na Facebooku, Flickeru, YouTubeu, Twitteru, Googleu kad su siti i nemaju obitelj o kojoj oni brinu. Sutra, firme koje ih budu zapo�ljavale da im pi�u blogove, programiraju, dizajniraju, tweetaju, snimaju filmove, izra�uju Flash ili Silverlight animacije, morat �e im osigurati pla�e dostatne za �ivot njih i njihove obitelji. A tad �e se pla�ati i Facebook i Twiter i Google ili druge platforme koje �e do�i. Ni�ta vi�e ne�e biti besplatno.

Sve �to je danas besplatno je sponzorirano, donirano ili pla�eno reklamama. Ho�e li te online reklame biti vje�ni izvor prihoda? Mogu li one sve nas hraniti? Ne mogu. Nekad su TV reklame bile jako uspije�ne, a danas su na svom kraju. Tako �e biti i s online reklamama. Na Facebooku �ete pitati prijatelja, a ne se osloniti na reklamu s desne strane. Pitat �ete Twitterosferu. U Park sam ugradio ove linkove: Pitaj sve, Pitaj prijatelje, Pitaj �lanove tima, Pitaj admina. To su mogu�nosti jedne mikro mre�e. A tu su jo� divovi poput Pitaj Google, Pitaj Facebook...

Tko onda ve� danas prodaje? Je, prodaje Google AdWords, prodaje AdSense, i drugi sli�ni, ali najvi�e prodaje "od usta do usta", komunikacija!
Pla�amo struju, pla�amo telefon, vodu, internet, film na zahtijev. Svaki mjesec. Godinu. Cijeli �ivot. Sutra �emo pla�ati Google, Facebook, Twitter, YouTube. Moju Online �kolu ve� pla�ate. Kad bi ovog trenutka Google, Facebook, YouTube i Twitter po�eli napla�ivati svoje usluge, svi bi te usluge i pla�ali. Ili to�nije, svi bi bili sretni da sebi mogu priu�titi takve usluge. Bez tih usluga nema IT-a.

Cjepivo za svinjsku gripu je imalo odli�nu reklamu. Me�utim, od usta do usta na Facebooku zaustavilo je prodaju tog cjepiva, a na tone ga se baca.

I sad zamislite firme koje �e sve morati platiti: pisce blogova, sve IT servise, pisce tweetova, web dizajnere, razvojne in�enjere, web aplikacije, konzultante, web psihologe, web sociologe, web lije�nike...

I to �e mo�i sve one firme kojima kupci budu pla�ali u eurima. Mo�i �e ili ih ne�e biti. Mnoge su firme morale odga�ati svoja ulaganja u IT. Neke su planirale ulagati ove 2009 godine. I ba� tad nastupi ova kriza. Rizik je ne ulagati u IT. Ogroman rizik. Najve�i rizik.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiv

Microblogging KarteloPark

26.11.2009. 21:49

Ovog ljeta smo u �koli Kartelo napravili prvu beta verziju microblogging aplikacije KarteloPark. Koristimo je ja i moji u�enici kao Virtualni tehnolo�ki park i pokazala se odli�nom. Na�i blogovi su na�i projekti oko kojih formiramo timove. Svatko mo�e pokrenuti projekt i svatko mo�e birati u koje �e se projekte uklju�iti.

Aplikaciju KarteloPark mo�ete besplatno skinuti ovdje i slobodno je koristiti i nadogra�ivati.

26.11.2009 22:44

Godin u svom predavanju na Ted-u ka�e: dovoljno vam je 1000 "followers" pa da dobro �ivite od Weba. Microblogging se u mom kratkom iskustvu pokazao vrlo korisnim na hrvatskom jeziku za male namjenske dru�ine. Kad nastupate na engleskom na Tweeteru i sli�no, vi nastupate globalno. Vi se dr�ite one re�enice Stanislava Prusca: "Recite mi jedan valjan razlog za�to ne ponudite projekt na engleskom jeziku." Ali tada zaboravljate i ono drugo pravilo, da treba imati svoju ni�u. A Hrvatski jezik je jedna odli�na ni�a na na�em putu prema vrhu!

U prilog ni�a ide i podatak da microblogging tako brzo raste! Mo�da je upravo microblogging odgovor na na�e pitanje "Tko poslije Tweetera?".

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva

EU fondovi nas mole da uzmemo poticaje

26.11.2009. 20:21

Upravo sam prisustvovao jednom predavanju i razgovoru o drugom natje�aju za dobivanje poticajnih sredstava za projekte na fakultetima i institutima (IPA IIIC). Postoji i tre�i krug, a rezultati �e se znati krajem idu�e godine. Poslovni an�eli, EU fondovi, ili oni fondovi oko Stenforda u Americi koji su financirali Google, da spomenem zadnjeg najpoznatijeg, daju novac na isti na�in. Koji god se natjecatelj premi�lja isplatili mu se ili ne isplati jer utro�it �e vrijeme i sredstva u pripremu projekta i izradu prototipa, a mo�da ne dobije sredstva, neka se i ne natje�e.

Poku�ajte sebe zamisliti kao poslovnog an�ela koji �eli dati svoj novac za neki projekt. Natjecatelji prezentiraju svoje projekte, vi sjedite u prvom redu i gledate. O �emu mislite? Kojim o�ima gledate? �to �e biti presudno u va�oj odluci! Re�i �u vam. Pobijedit �e entuzijazam predlaga�a! Ma kakav projekt bio, ukoliko primjetite i najmanje kolebanje predlaga�a, okre�ete pogled na sljede�eg.

Student i studentica na Stenfordu su napravili rutere i ponudili ih fakultetu. Fakultet im je rekao da se ne bavi businessom. U svojoj studentskoj sobi su radili te svoje rutere i do�li do mjese�nih narud�bi 300.000 $. Tad im je na vrata pokucao businessman i kupio i njih i sobu i rutere. To je firma Cisco, a godina 1998.

Majka Larrya je i danas ljuta na svog sina �to nije doktorirao na istom tom Stenfordu. Tijekom rada na doktoratu, Larry je upoznao Sergeja. AltaVista im nije bila dobra pa su oni napravili bolju tra�ilicu. Profesor je javio svom prijatelju bankaru da ima dvojicu entuzijasta. Bankar ih je primio i pitao "Kako mislite zara�ivati s tra�ilicom?". Oni su odgovorili "Pojma nemamo." bankar im je ipak dao 25 milijuna dolara. Kad su pitali bankara, za�to im je dao novac u vrijeme kad nitko na svijetu nije mario za tra�ilice, a kamoli pomislio da se s njima mo�e zaraditi, bankar je odgovorio: "Ma bili su mladi i tako razigrani i ushi�eni s tom svojom tra�ilicom da sam ostao bez rije�i i jednostavno im dao novce."

Ma ako autor projekta ne lebdi bar pola metra iznad zemlje, tko �e? Zar bi onaj koji daje novce morao biti vi�e odu�evljen va�im projektom od vas? Taj film ne�ete gledati. Opskrbite se s puno balona i letite, letite, visoko, visoko! Ako je iskreno i stvarno, novac je va�.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva

Prije �e se utopiti pliva� nego nepliva�

25.11.2009. 11:55

George Chuvalo je neki dan na Zagreba�kom aerodromu izjavio: "Udario sam Cassius Claya u jetru. Nakon me�a Clay je zavr�io u bolnici, a ja sam sa �enom oti�ao u kino. I sad vas ja pitam tko je tu pobjednik."

Biti prvak svijeta u boksu zna�i primiti najvi�e batina. Biti prvak svijeta u skoku u vis, zna�i primiti najte�e udarce upravo u toj disciplini, �to smo svijedoci u slu�aju Blanke. Biti Janica u skijanju zna�i izdr�ati najve�e mogu�e patnje u skijanju. Kad je Janica onaj put onako te�ko pala, Ante Kosteli� je ovako komentirao: "Svi su plakali, osim mene. Ja nisam plakao jer sam od prvog dana znao i govorio da su ovo gladijatorske igre, doslovce, pune krvi i stradanja ba� kao i u gladijatorskoj areni. Znao sam �to radimo i s �im imamo posla."

Za�to bi u businessu bilo druk�ije?

25.11.2009. 19:18

Ako ste boksa� u te�koj kategoriji, va�i protivnici imaju jednako te�ke udarce kao i vi. Zato �e boksa� maksimalno mogu�e trenirati, kako bi bar dao jednak broj, jednako te�kih udaraca, kao �to �e ih i primiti. A onda tra�ite posljednje mogu�e mrvice resursa (vrijeme, treneri) kako biste dali jedan udarac vi�e.

�to su u boksu udarci, to su u businessu rashodi!

Ukoliko va�a firma ima ukupni prihod milijardu kuna, va�a konkurencija ima tako�er milijardu kuna. Zbog toga �ete vi anga�irati sve svoje resurse da biste ostali na nogama. �to mislite gdje �e biti utro�eno onih 5 milijardi �iste dobiti koju je ostvario Google? U inovacije naravno. �to mislite za�to je Google dao onoj dvojici mla�ih od sebe 1,6 milijardi dolara za YouTube? Zato �to ga danas ne bi bilo da nije dao.

Pitam se za�to ljudi za nekoga ka�u "On je bogat." To mnogi ka�u za one ljude koji se u novinama slikaju na svojim velikim jahtama, koji se u novinama prikazuju kao jako bogati ili voze aute i imaju velike ku�e. Vjerojatno zato �to novine prikazuju samo aktivu. Pasiva se ne vidi. O tome nitko ne govori. U knjigovodstvu su dva stupca, duguje i potra�uje. Da li su ta dva stupca jednaka po iznosu? O tome ne znamo ni�ta. Kad to saznamo, onda je to samo u trenutku kad je car ostao gol.

Ipak, ve�ina ljudi je zadovoljna svojom ni�om i u njoj se osje�a pobijednikom, a manje se �uju takvi valjda radi opreza da im konkurencija ne poremeti to veselje.

�teta �to je tako. Ba� me zanima kad bi svatko svoju aktivu i pasivu jasno istakao kao svoju poslovnu prednost. Mnogi mali o tome i razmi�ljaju kao svojoj promid�bi, jer ma koliko mali, oni su u plusu, ostvaruju dobit! Ali su u dilemi kako �e ljudi prihvatiti apsolutne vrijednosti, koje su vrlo vrlo skromne. Ho�e li ljudi cijeniti jednu kunu zara�enu programiranjem web aplikacija, kao milijun kuna zara�enih prodajom automobila (dok je ta prodaja bila odli�na), ili ne�e obra�ati pozornost na djelatnost, ve� samo na suprotstavljene iznose 1kn - 1 milijun kuna! Da li bi ljudi vi�e trgovali dionicama jednog web studija ili dionicama jednog lanca trgovina namje�tajem, ili dionicama jedne gra�evinske firme? Jedne "opeka i mort" �kole ili jedne online �kole? Ne znam. Ne znam jer na burzi nema online �kole niti web studija. Ukoliko moja �kola iza�e na burzu, bit �ete prvi koji �ete saznati.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Otkrit �u vam najve�u tajnu o uspijehu

24.11.2009.

U roku 24 sata sam u stanju u�initi SEO (prilagodbu stranice za tra�ilice) svake stranice da bude broj 1 na relevantnoj Googleovoj listi. Govorim o novim stranicama, prvi put objavljenim, koje tek trebaju biti posje�ene od strane Googlea. Sve to za 24 sata. Od ro�enja do prvog mjesta za 24 sata. Mo�da �e netko od vas re�i da to mo�e i on. Odli�no. Drago mi je. A da li mo�e ovo?

Ako me sad 100 vodoinstalatera iz Splita upita mogu li njihove web stranice staviti na prvo mjesto, moj odgovor �e biti, mogu. Kako mo�e svih 100 vodoinstalera iz istog grada biti na prvom mjestu u tra�ilicama, kad je njih 100, a prvo mjesto samo jedno? Eeeeeeeee, zato i je ovo �to �u vam otkriti najve�a tajna o uspijehu. Da ih je i 1000, meni svejedno, svi �e biti prvaci, pobijednici na listi.

Tajna glasi ovako. Ako postoji 1000 vodoinstalaterskih firmi, obrta u Splitu, to zna�i da imaju i posla. Ako imaju svi posla, zna�i da imaju svaka svoju ni�u. I eto mog odgovora. Ja �u svaku ni�u u�initi prvom, jer to ona i jest. Svijet je iz masovne proizvodnje pre�ao u masovne ni�e. Vi�e nema velikih tvornica s desecima tisu�a zaposlenih, nego ima na tisu�e malih ni�a. Umjesto masovne proizvodnje, mi imamo, mislim i na cijeli svijet, imamo masu ni�a.

Nije jo� kraj. Sad dolazi ono glavno. Pou�eni gornjim primjerom web stranica i kako svaka mo�e biti i pobijednica, dolazimo i do vlasnika web stranica. Do ljudi. Iz tog proizlazi da svaki �ovijek mo�e stati na pobijedni�ki pijedestal. Kako �u ja pobijediti Blanku Vla�i�? Lijepo. Ona je prvak u skoku uvis, a ja sam prvak u online �kolovanju. Kako �e biti prvak �ena koja radi 8 sati dnevno u maloj parkirnoj ku�ici za minimalnu pla�u? Vrlo lako! Jer ona ve� jeste prvak ukoliko joj porodica nije gladna, �edna, promrzla, a djeca idu u �kolu. Uz to, ona stigne i pjevati u zboru subotom poslije podne. Mate je imao puno bolju pla�u od nje, ali mu je gazda propao i ostao du�an, pa je Mate sad bez posla. Kao i kod dionica, treba �ivot gledati kroz poruku poslovice "Na kraju se broje mrtvi." Dobra je i ova: "Nije bogat onaj koji puno ima, nego onaj kome malo treba."

Ukoliko �ovjek vjeruje svemu �to vidi, zavidi ljudima na TV, ili tajkunima, ili politi�arima, ili pjeva�ima i sporta�ima, ili bilo kome za koga on misli da je bolji ili da mu je bolje, tad �e takav �ovijek biti uvijek na za�elju, jer ma kako visoko letio, uvijek �e biti onih koji lete vi�e i to �e ga �initi nesretnim. Svi imamo svoje prvo mjesto. Ono nas �eka �im se rodimo. Zato i jesmo razli�iti. Da smo isti, ne bi bilo ove tajne. Bio bi samo jedan prvak. Ovako smo svi prvaci.

A sad �e netko re�i, a �to ako cijeli �ivot ne otkrijemo u �emu smo mi to najbolji, za �to smo talentirani. Za mene ne postoji talent i jednom �u pogledati kako je uop�e nastala ta rije�. Jer ta rije� nema nikakvog upori�ta u razvoju na�e civilizacije. Zamislimo samo na�u zemlju do 1950. godine. 100% agrarna. Svi su seljaci. Nitko nema pla�u, nema mirovinsko, socijalno. Ako godina rodi dobro, ako ne rodi, imat �e o �emu pri�ati onaj tko pre�ivi. Ako je tako bilo mojim djedovima i bakama, onda je ostalim mojim daljim precima bilo samo gore. Zamislite panoramsku sliku tih na�ih seljaka predaka. Ima li tu mjesta za rije� talent. Upravo sam se nasmijao.

Rije� talent se pojavila u novije vrijeme. Stigla nam je s radiom i TV. Oni koje smo vidjeli na TV su bili druk�iji od nas, istaknuti, boldirani, oni su bili talentirani. I tako je po�elo.

A treba samo uhvatiti i raditi.

Za �to je talentirana �ena koja �isti ulicu? A ipak je prvak!

Svaki �ovijek se rodi kao prvak i umre kao prvak. �teta �to to neki sebi ne priznaju.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Vlak

24.11.2009.

U na�oj civilizaciji je vlak ostavio za sad najdublju brazdu. Mo�da zato �to je to bio sudar ekstremno razli�itih tehnologija. Zapre�na kola i vlak. Indijanci, luk i strijela i vlak. Zane Grey u svakoj knjizi spominje vlak, a jednu cijelu je posvetio izgradnji transkontinentalne pruge u Americi 1865. Prvi vlakovi se grade u Engleskoj jo� krajem 18 stolje�a. Koji je to sudar civilizacija! Tolstojeva Ana Karenjina se baca pod vlak. Avanture putovanja Orijent ekspresom. Samobor�ek. Rera. �iro. Vlak bez voznog reda. Narod je zavolio vlakove. Baka bi u�la s dvije pletenke rakije na jednoj stanici. �a�ice bi i�le na jednu i drugu stranu po vagonima. Na sljede�oj bi stanici baka izi�la s praznim bocama, a punim naov�anikom. Sve se to doga�alo u 5 sati u jutro kad je lokalni vlak bio pun ljudi. Vlak koji pu�ta paru, zvi�di, uspu�e se uzbrdo, i poleti nizbrdo, pored rijeka, kanjonima, pored �uma, je tehnoogija jednako romanti�na na�im bakama kao i cvijet ili ta priroda kroz koju vlak prolazi. 1901. godine, za samo dvije godine, napravljena je pruga s dva tunela, od Splita do Sinja. U vlaku su ljudi razgovarali, zaljubljivali se, radili.

Dana�nji srednjo�kolci imaju Facebook, Google, Twitter, Flickr, Blog, YouTube. �ude se i oni svemu tome. Sa strahom i podozrenjem ulaze u to. Isprobavaju. Po�inju pomagati roditeljima u poslu. Dru�e se preko Facebooka s gostima i poku�avaju osigurati �to vi�e stalnih turista sebi i svojima. Pobije�uju na Talent showovima, a onda stvaraju svoje dru�tvo na alatima Web 2.0, nude usluge plesa, pjevanja na dje�ijim ro�endanima, svadbama, priredbama. Na Web 2.0 se ljudi upoznavaju, zaljubljuju, dogovaraju vjen�anja.

Dana�nji srednjo�kolci �e pamtiti ove dane po Web 2.0. Njihovi �iro, Samobor�ek, Rera su Google, Facebook, Twitter, YouTube, Flickr. Sad sam se nasmijao! Nasmijala me pomisao na roditelje koji vi�u: "Ma �to vi�e radi� za tim ra�unalom!" Kao da je ra�unalo samo za ne�to raditi. Ra�unalo je novi svijet, nova paradigma �ivota kako bi to rekli kad �elimo ostaviti dojam.

Budite drugi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Komentar 1:
5.12.2009. 18:49, Josip Kumeri�ki

Ivice, Odogovor na va� Blog o temi vlak. Ovako je izgledala "Samoborka" 1961-62g

Samoborka 1961. godine

Ja sam do�ao 1968 godine. Ovaj vlak je gra�en 1901 g do Zagreba kada smo imali ma�are kao Vlast. Dakle podhvat je stvoren s francuskim kapitalom, njema�kim in�enjerima i hrvatskim ko�ija�ima koji su dovozili pjesak za prugu. Vlak zvan Samobor�ek je bio "motor" �ivota i za seljake i za industriju koja se tada ra�ala u ovom djelu Hrvatske.

Kada smo 1979 godine ukinuli taj vlak onda sam zaklju�io da socijalizam nije napredan sustav, jer je neki birokrata rekao kako valja imati autobuse i kamione koji bli�e dovode putnike i robu u odnosu na vlak. Sada su mnogi �inovnici pobrali lovu za studije transporta oko Zagreba gdje se tvrdi kako je vlak energetski povoljnije rje�enje nego autobusi. Navodno je studiju radila neka grupa stru�njaka iz Velike britanije.

Pri�a je �alosna za mene koji sam se s �uroom upoznao u Samobor�eku i za kojim svi pla�emo. Bojim se silnih studenata koji studiraju prete�no pravo, ekonomiju, politologiju kojima su nejasne stvari glede energije, i tehnike �ele biti upravitelji svega i sva�esa oko nas

Nesta�ica adrenalina

23.11.2009.

Svi se sla�u u jednom - pokrenite online projekt bez odlaganja. Bit �u jo� precizniji: nemojte najprije prespavati jer �e vas sutra pro�i volja od tog projekta. Ako ste dobro fokusirani na jednu stvar, krenite i na tome radite i radite, gradite autoritet, budite najbolji. Nemojte se dati zavarati onim �to trenutno vidite na Webu. Puno blogera, puno Twittera�a, svi imaju web site, svi imaju Facebook ra�un. Rije� je o �a�ici entuzijasta. Kamo sre�e da je tako kako se vama �ini da je.

Posao za ra�unalom, ako niste knjigovo�a ili na nekom �alteru, je usamljeni�ki posao i pored svih Web 2.0 alata za dru�enje. A vi se trebate prisiliti raditi za svoju firmu u svom domu, mo�da i u pi�ami, isto kao da vam je �ef u susjednoj prostoriji. Ideje nastaju u trenu, ali ne bez veze s va�im aktivnostima, va�im u�enjem, interesima, va�im radom. Ideje tako�er imaju svoje plodno tlo. To tlo je va�e znanje, razmi�ljanje, �kolovanje, �elje, a najvi�e va� adrenalin.

Ljudsko tijelo proizvodi adrenalin kad smo u nekoj opasnosti. Ukoliko je opasnost brza i iznenadna, i tijelo reagira isto tako. Adrenalin je na� "zra�ni jastuk" koji se otvara puno br�e od onog jastuka u automobilu.

Opasnost, strah, adrenalin. Generacije prije nas su pokretane strahom za svoj opstanak. Glad, ratovi, neima�tina, lo�e godine, bile su stalne prijetnje na koje su oni reagirali refleksno. Suprostavljaju�i se tim nevoljama, oni su imali i svoj �ivotni put ispunjen radom i trudom, koliko god su mogli i umijeli.

Danas je mnogih opasnosti nestalo. Sve je nadohvat ruke. Daljinski upravlja�i su tu. �etkica za zube je na motor. Roboti rade sve za nas. Nismo ni primjetli kad su nas potpuno okru�ili. Tko danas vidi po�tara, a ako ga i vidi tko ga pita ima li �to za mene. Na Internetu je milijun robota koji za nas stvaraju nova okru�enja. Naju�inkovitiji robot na Internetu je Google, koji je samo u 2008. godini ostvario prihod od 20 milijardi dolara. S koliko zaposlenih je to ostvario? S 20.000 zaposlenih! Prihod je jedno, a dobit je drugo. Google je ostvario 5 milijardi �iste dobiti, a GM-ova neto dobit je MINUS (-) 33,5 milijarde dolara. Koliko bi to ljudi trebao zaposliti GM da ostvari +5 milijardi neto dobit, ako ih sad zapo�ljava 243.000! Dakle samo u jednoj dr�avi imamo takav kontrast kao �to je GM i Google, a kakvi su onda kontrasti u cijelom svijetu. Google je samo bolje iskoristio tehnologiju. Jo� samo prije nekoliko godina nije bilo Googlea i tih 20 milijardi je zavr�avalo u blagajnama GM-a.

Robotizacija je jako jako blizu 100%-tnoj! Ona stvara ve�u dobit a time i vi�e prostora za socijalnu pomo� i ukupno gledano sve vi�e daljinskih upravlja�a.

�ovjek je gurnut u prostor u kojem je robotizacija nula i uvijek �e biti nula. To je prostor cjelo�ivotnog u�enja kao radnog mjesta. Radna mjesta za ljude su jednostavno takva na kojima primaju pla�u zato �to svaki dan u�e na radnom mjestu. Zaposlenici Googlea 20% radnog vremena rade �to �ele, a 80% u�e! Od Googlea svi imamo �to nau�iti. I postolar, i vodoinstalater, i u�itelji i menad�eri, i lije�nici i gradska �isto�a!

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Bez �ega danas ne mo�emo na Internet

22.11.2009.

Mo�da u Americi i ku�ni ljubimci imaju svoje web aplikacije, ali u Europi to nemaju jo� mnoge i mnoge firme. Razvoj tehnologije je oduvijek jednu dr�avu skidao s trona, a postavljao drugu. Tako je �panjolska izgubila primat u svijetu uo�i po�etka industrijskih revolucija, a Engleska gubi svoj primat u informacijskom dru�tvu. Iako se EU nadala do 2010. godine sti�i i presti�i USA u ICT industriji, to se nije dogodilo. EU je iza Amerike, a Hrvatska iza EU po udijelu ICT u poslovanju firmi. Lanjski podaci za Hrvatsku glase: samo 2% hrvatskih firmi ima web site. Po mojoj prosudbi nismo se makli u proteklih godinu dana. Provjerite i sami. Napi�ite deset imena firmi pored kojih svaki dan prolazite na posao i provjerite koliko ih ima web stranice. Dva posto!

Danas web site mora imati ne samo bazu podataka nego i socijalnu komponentu. Baze podataka su nezaobilazne radi ova tri glavna razloga: ekonomi�nijeg a�uriranja sitea, tra�ilice sitea i analize poslovanja pomo�u upita i funkcija baze podataka. Socijalnu komponentu site mora imati zato �to su online kupci nau�eni pro�itati mi�ljenje drugih kupaca i tamo gdje tog mi�ljenja nema oni ne�e kupovati. Na� turizam je odli�na ni�a za socijalne web siteove. Svaki i najmanji sustav za upravljanje sadr�ajem (CMS) treba ponuditi gostu mogu�nost komentiranja, spoja preko Skypea ili IM-a s vlasnikom apartmana, a da i ne govorim o umre�enosti s Facebookom i Twitterom. Otvaraju�i te kanale, vi tra�ite kupce, stalo vam je do svakog pojedina�nog kupca, borite se za kupca. Bez tih kanala vi ste oholi ili slijepi prema svemu �to se danas doga�a, jer poslujete na staromodan na�in, a taj je da pasivno �ekate da vam Google dovede kupce, da kupci vas pronalaze, da se oni trude, a vi niti malo.

Primjeri dobrih socijalnih sustava kod nas su Pti�ica i Trosijed. �teta je �to ti siteovi nisu namjenjeni turizmu! Svaki vlasnik apartmana da tu mo�e objaviti slike svog apartmana, cijene, napisati ponudu, a gosti svoje komentare. Rang liste koje bi se generirale iz baze podataka kreirale bi vjetar u sva�ija jedra. Netko je najbli�i centru, a netko pla�i, netko je najjeftiniji, a netko najskuplji, netko je mirniji, a netko bli�e zabavi. Podaci iz baze izvu�eni u sortiraju�u tablicu kao �to je ova, osvojili bi va�e posjetitelje. Svaki apartman, svaki komentar, svaka slika jednim klikom da mo�e do�i na Twitter ili Facebook ili Digg i drugdje na Web 2.0. Danas je sve vi�e onih koji �ele podijeliti sa svojim "followersima" svaki "svoj" sadr�aj. Prona�li ste dobar hotel u Brusselsu. Vi to odmah dijelite s va�om mre�om samo jednim klikom na ikonu Twittera ili Facebooka. Va�a mre�a i je zato va�a, jer njeni �lanovi rado �itaju va�e poruke i �ire ih dalje, ali kao va�e. Tako va� link postaje brojniji u mre�i i kao takav posje�eniji, pa onda i bolje rangiran na tra�ilicama, a svatko tko do�e prvi put na va� Twitter vidjet �e i link prema va�em siteu i kliknuti na nj. Eto �uda mre�e! Vi ste proslijedili svojoj mre�i link jednog hotela u Brusselsu, a porasla je posjeta va�em siteu.

Krug se zatvara kad ka�em da morate voditi ra�una koje sadr�aje prijavljujete svojoj Twitter mre�i. Ali o tome u posebnom tekstu. Jer nikad ni jedna tehnologija prije Twittera nije bila tako uspije�na u dovo�enju kupaca na va� site! Twitter je tu naprosto nevjerojatno pozitivno otkri�e. SEO i SEM nisu Twitteru do koljena! A Google sve to poti�e i sve je ja�i jer od samog po�etka on �ivi od mre�e, od linkova, od klikova. Njemu je svejedno koliko �e godi�nje rasti Facebook (45%) a koliko Twitter (1350%), jer Google je uvijek na vrhu vala, na vrhu mre�e. Kad bi Internet bio vatra, a Twitter, Facebook i ostali pojedina drveta u toj vatri, onda bi Google bio vjetar koji raspiruje tu vatru. Pojedine male vatre spajaju se u jedan veliki plamen i upravo se to sad doga�a s Twitterom, Facebookom, YouTubeom, Blogovima. Me�usobno se povezuju. Ovaj moj blog �u samo s nekoliko klikova plasirati na sve moje mre�e, a napravit �u da to mogu u�initi i svi moji posjetitelji.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Web stranice nisu to �to mislite da su!

15.11.2009.

Sve �to danas vidite na svojim ekranima kad se spojite na Internet su baze podataka. Vi ste mislili da su to web stranice? Mo�da su u po�etku i bile. Danas to sigurno vi�e nisu. To �to vidite na svom ekranu, dok surfate Internetom, su forme i rezultati upita. Forme i Upiti su ne�to �to ste nau�ili u mojoj knjizi Access jo� 1993. godine. Te godine sam napravio, za �kole E-92, Access aplikaciju "Ra�uni":

koja mi i danas slu�i za izdavanje ra�una, samo preko Interneta, i danas na Web-u ona izgleda ovako:

I sad vas ja pitam, dali je to web stranica ili je to baza podataka? Nisam ni�ta mijenjao. Sve je ostalo isto. Mo�e li relacijska baza podataka u Accessu na na�em ra�unalu biti ne�to drugo kad ju stavimo na Web? Naravno da ne mo�e. Baza je baza ma gdje bila.

A da se s bazama na Internetu mo�e jako dobro spojiti kraj s krajem, najbolji su dokazi ove baze podataka na Webu: Google.com, Facebook.com, Twitter.com, Amazon.com... vjerojatno svaki _.com kojeg posje�ujete, a na kraju krajeva ni moja baza E92.hr nije za baciti!

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Inovatori uzbrdo, ostali nizbrdo

4.11.2009.

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Samo godinu dana nakon gra�anskog rata, 1865., ameri�ka vlada donosi odluku o izgradnji transkontinentalne �eljeznice. Radi se ubrzano na spajanju dviju obala. Tada jo� nema Dow Jonesa, industrijskog indeksa na burzi, nema ni burze. Prema podacima na Internetu, Dow Jones je po�eo 1896. Do velikog sloma dionica, 1930. godine, narastao je 10 puta, na 400 bodova. A onda se sve sru�ilo. Ponovo se vratio na tu vrijednost tek 1955. Trebalo mu je punih 25 godina. �esdesete i sedamdesete godine su bile ma�iji ka�alj u potro�nji, u odnosu na ono �to je zapo�elo u osamdesetim i nastavilo do danas. Osamdesete su najve�i rast. Regan i Gorba�ov pripremaju teren za ru�enje Berlinskog zida. Devedesete, klintonove, probijaju granice ikad promi�ljenih vrijednosti. Blagostanje, prvi put u Americi i na tako duge staze. Novaca ko' blata. Velike ku�e. Internet. Ovo stolje�e je po�elo s terorizmom i nastavilo s kakvim takvim spa�avanjem situacije do kraja vlasti Busha 2. I onda opet ponor kao 1930.

Prije je trebalo 25 godina da se oporavi industrija, koliko �e sad trebati?

Za moje u�enike nema problema! NASDAQ se brzo oporavlja. Web industrija se oporavlja preko no�i, ali samo ona inovativna! Jeff Bezos je izdao Kindle 2 i dionice Amazon.com preko no�i vratio na prija�nje vrijednosti. Steve Jobs, iako se borio s te�kom bole��u, bio je najinventivniji �ovijek na svijetu. Njegova linija inovacija iPod, iPhone povezana s GPS mijenja stubakom sve �to smo do sad znali i umijeli. Apple dionice idu nebu pod oblake. Google! �to re�i o Google nego da je fajter kakvog nismo vidjeli dugo nakon Microsofta. Izbacuje inovaciju za inovacijom. Mene se Wave najvi�e dojmio, a trebao bi iza�i ovih dana. Dionice idu stalno gore! I na kraju Microsoft! Microsoft je najve�i primjer kameleona u povijesti industrije. Ako je Google izmislio web 2.0 (sve dam besplatno samo da prodam) kao suprotnost Microsoftovoj naplati proizvoda, onda je Microsoft izmislio taktiku kako pre�ivjeti besplatnu konkurenciju. Izbacuje stotine novih proizvoda godi�nje, koristi Web 2.0 za svoj marketing, u�enicima i studentima daje sve alate besplatno. Zaposlenici pokre�u svoje twittere i facebookove, pi�u blogove. Jedini nudi besplatni hosting od 25 Gb za na�e datoteke u Cloud computingu (windowslive.com, skydrive). Svoj Windows XP �u zamijeniti s Windows 7.

�to sam nau�io iz gornjeg teksta? Nau�io sam da �e u gospodarstvu pre�ivjeti samo inovativni. Nema vi�e bogatih nafta�a, tvorni�ara, trgovaca. Sad su inovatori bogata�i! To nikad do sad nije bio slu�aj! Tako je to kad informacija zauzme pozicije nafte. Ju�e je svijet pokretala nafta, danas ga pokre�e informacija. Twitter? Da, da, Twitter!

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Web 2.0 i korporacije

2.11.2009.

Jo� do ju�e se raspravljalo o tome ho�e li Web 2.0 ikada u�i u korporacije. Jedni su tvrdili kako korporativno rukovodstvo nikad ne�e slu�ati �to ka�u zaposlenici, nego �e uvijek imati svoj film. Drugi su vjerovali da �e korporacije dozvoliti ulazak Web 2.0 u kompaniju. Dozvoliti zaposlenicima da tro�e korporacijski novac (vrijeme) na Facebook, Blog, Twitter, Flickr, MySpace, YouTube, hej, pa to je nemogu�e!

Ne�u ni spominjati ulaganje Microsofta u Facebook, jer to je bila pogre�ka Microsofta, po�to je puno bolje ostatviti Facebook u neutralnim vodama, nego ga svojatati. Jer, tko �e vjerovati pohvalama koje dolaze iz vlastitog dvori�ta.

Spomenut �u ovo. Pogledajte po�etnu stranicu web site korporacije Microsoft: http://www.microsoft.com/en/us/default.aspx. Na njoj se promovira jedan proizvod Windows 7. Promotori smo svi mi sa svojim dru�tvom na Twitteru, Facebooku, YouTubeu, Blogu, Flickeru. Napisao sam na moj Twitter tekst u kojem spominjem Windows 7 i taj moj "tweet" se nakon pola sata izlistao na ovoj korporacijskoj stranici: http://www.microsoft.com/windows/social/. Microsoft je rekao svojim zaposlenicima: otvorite svoje ra�une na svim socijalnim mre�ama i pi�ite o Microsoftovim proizvodima. Microsoftovi proizvodi su i bez sluzbenih govornika, tema na�ih razgovora.

Marketarima je preostalo samo spojiti se na te na�e Web 2.0 brbljaonice, napraviti kanal prema svom siteu, filtrirati postove po klju�noj rije�i Windows 7 i moderirati. Sve tekstove pregledavaju ljudi i propu�taju samo one koje oni �ele. Microsoft i obja�njava razloge za�to su se odlu�ili za moderiranje. "Na� site je obiteljski site, pa ne mo�emo dozvoliti neprimjerenim izrazima pojavljivanje. Zatim, radimo i kategorizaciju tekstova, a to mogu samo ljudi za sad napraviti."

Kako bismo nazvali ovaj marketing? Glas naroda na na�oj Home Page? Od usta do usta na na�oj po�etnoj stranici? Korporacijski "Social Media Marketing".

Ne samo da je dozvoljeno zaposlenicima u korporacijama prebirati po Facebooku i Twitteru, nego mu je preko no�i to u�lo i u opis radnog mjesta. Ni oni poput mene, prvi preuzima�i, nikad nisu ni mogli zamisliti da �e Facebook biti glavni sadr�aj na Home Page Microsoft.com, a da �e njegovim in�enjerima jedini posao biti pisanje po "tu�im zidovima".

Ali postoji i pogled s druge strane. Imaju i Facebookovci i Twittera�i svoju ra�unicu. Tijekom 24 sata nakon mog spomena rije�i "Windows 7" na mom twitteru http://www.twitter.com/ivicakartelo u mom emailu se pojavilo 8 followera, koliko nisam dobio u zadnjih 2 mjeseca.

To je Web 2.0! Svi se promoviraju besplatno! Autor bloga pi�e blog radi osobne promid�be. Komentator pi�e komentar radi osobne promid�be! A korporacija to sve samo spoji na svoj korporativni site! Tako se i moj tekst na�ao na prvoj stranici velikog Microsofta. Sutra �e to biti Time, New York Times, Wall Street Journal, Slobodna Dalmacija, Jutarnji, Ve�ernji...

Jo� niste otvorili svoj Twitter?

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

You take delight in vexing me

30.10.2009.

Nook je �ita� e-knjiga, najpoznatijeg lanca tradicionalnih knji�ara u USA, Barnes and Noble. . Oti�ete li na url www.bn.com, na udarnom mjestu vas �eka velika slika Nooka i mala poruka "Vi�e od milijun naslova. Skinite be�i�no u sekundi." Skinuo sam besplatni software nook i besplatno dobio nekoliko e-knjiga me�u kojima i MW d�epni e-rije�nik. Stvarno, sve sam to dobio be�i�no u sekundi.

Otvorio sam knjigu po kojoj je snimljena izvanredna TV novela s izvanrednom ekipom glumaca, Pride and Prejudice u lijevom prozoru, a u desnom prozoru sam otvorio MW rje�nik. Knjiga po�inje onim nezaboravnim dijalogom bra�nog para Bennet. Uh, �to je dobro to uvijek i uvijek, iznova i iznova �itati. Ne razumijem re�enicu: You take delight in vexing me. Rije� vexing, ne znam �to zna�i. Pogledam desno u rije�nik: nervirati. Rije� delight zna�i: u�ivati. Ma trebao sam to otkriti i bez rje�nika, mislim se, sad kad sam otkrio kako engleska gospo�a ka�e svom suprugu "Ti u�iva� mene nervirati."

Ho�u li sad nastaviti pisati o Nooku ili o u�enju engleskog jezika. O jednom i drugom. Najprije o jednom. Neka to bude nekoliko re�enica o u�enju stranog jezika. Jasno, najbolje je provesti neko vrijeme u dr�avi �iji jezik u�imo. To nam nije uvijek zgodno, pogotovo ako imamo obitelj koju treba podizati. �to nedostaje dijalogu Bennetovih s na�eg ekrana, za nula kuna? Ni�ta.

A sad o Nooku. Zna�i li i�ta "nook" na engleskom? Ja sam to uzeo kao skra�enicu od notebook. Pogledat �u u rije�nik: inside corner; private place. Aha, tu smo. Dobro zvu�i, a usput i asocira na ono najljep�e kod dru�enja s knjigom: vi i knjiga sami na mjestu koje vama najvi�e odgovara. Ovih dana to mo�e biti �ak i jedna od u�u�kanih morskih uvala, ili li�kih podkamena okrenutih jugu. U vremenu be�i�nosti i online e-knjiga, ili �i�nosti i off-line e-knjiga, slobodni smo kao ptice, pa se i pojam "inside corner" mijenja. Nije to vi�e kutak unutar �etri zida, ve� kutak u na�oj du�i. Neki moji online u�enici u�e u svom omiljenom kafi�u, na primjer.

Prou�avam amazonov Kindle i BN-ov Nook. Jednog �u od njih kupiti. Ljudi imaju potrebu se odmah izjasniti pa re�i: ja volim vi�e papirnate knjige. Ja se ne�u praviti neka iznimka, pa re�i da ne spadam u takve. Jer, ja i papirnate knjige smo ljubav vje�na. To me ne smeta da budem jako znati�eljan kakav je osje�aj imati uza se pristup milijunima knjiga. U bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu posegnuti za bilo kojom knjigom, �to vi�e u trenu do�i do omiljenog "bookmarka" u nekoj od njih i pro�itati prijateljima izvadak koji �elite podijeliti s njima. A tko nam brani s prijateljima doku�iti duh stranog jezika u re�enici koju je gospo�a Bennet izgovorila svom suprugu: You take delight in vexing me.

Smije�im se! Evo �emu. Mog prijatelja Jo�u, kao dje�aka, dojmilo se ovo u western filmovima. Lijepa ku�a, dolaze gosti, a doma�in ka�e slu�avki: "Odvedite ih u ku�nu biblioteku dok se ja spremim". Imati u ku�i sobu-biblioteku!!! Hej ljudi, ima li ve�eg bogatstva?! Smije�im se jer zami�ljam Jo�u kako dovikuje svom gostu: "Ivek, zemi si Nooka dok se ja spustim."

Tko bi to ikad pomislio, da �emo svi imati biblioteku s milijunima knjiga na dlanu!

Budite prvi koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0

Hrvatska i Norve�ka

5. 10. 2009.

Usporedne podatke za Norve�ku i Hrvatsku mo�ete vidjeti ovdje. U BND su osam puta bolji od nas! Tako je na makroekonomskom polju. Na mikroekonomskoj razini razlike mogu sko�iti do neba! Ovo je pri�a o strategiji i trenutku kad se ista donosi i vrlo lako je zamisliti sudionike pri�e u zamjenjenim ulogama.

A sudionici pri�e su skola Refsnes Data (www.w3schools.com) u Norve�koj i �kola Kartelo (www.e92.hr) u Hrvatskoj.

Ivica Kartelo je 1996. godine napravio prvi web site svoje �kole www.e92.hr. Glavna misija sitea je bila �irenje brenda tim putem te mogu�nost uzimanja online predra�una za na�e papirnate knjige i te�ajeve. Imali smo i ne�to besplatno: Internet rje�nik. �ak sam pomislio dozvoliti svima da pune taj rje�nik, �to bi bio pun pogodak, jer bi danas ja bio vlasnik Wikipedie, ali sam na �alost jo� br�e odustao od te ideje. Tko je lud da puni moj Internet rje�nik, mislio sam tad.

�etri godine kasnije, gospodin Refsnes u Norve�koj pravi svoj web site www.w3schools.com. Sadr�aj pi�e na engleskom, a ne na materinjem norve�kom jeziku, i nudi taj sadr�aj potpuno besplatno!!!

Danas, gospodin Refsnes ima prihod pola milijuna eura, a ja 100 puta manji prihod od njega! Istih smo godina starosti, isti fakultet smo zavr�ili, prva smo iskustva stijecali u istim industrijama i odabrali smo isti put: �ivjeti od svog web site i sadr�aja o ICT. Razlikovali smo se samo u te dvije sitnice: odabranom jeziku za taj sadr�aj i u cijeni. On je odabrao ne materinji jezik, engleski, i cijenu "besplatno". Ja sam odabrao materinji jezik i cijenu u kunama!

Ne znam �to �ete vi sve izvu�i za sebe pou�no iz ove pri�e, ali ne propustite i onaj detalj da sam ja bio 4 godine u prednosti ispred gospodina Refsnesa. Ta prednost se kasnije okrenula protiv mene. I Google je zadnji izi�ao na Internet, ali je strahovito potukao sve svoje prethodnike.

Zato nikad ne recite da je kasno. Jo� niste na Internetu? Mislite da je kasno za vas? Pro�itajte jo� jednom gornju pri�u. Gradite svoju firmu na Internetu i ne bojte se onih prije vas. Bojte se onih koji se jo� rodili nisu!

===============

Komentar: Norve�ka je bila posslije 1945 najsiroma�nija zemlja Europe. No imali su vodu za Hidrocentrale i poslije se prona�la nafta i plin u moru. Ali najva�nije je da se oni i danas pona�aju kao da su siroma�ni. Moj sin prica tamo su i dalje stari automobili na cestama , ima prosjaka na ulicama, i nisu imali 3 rata u zadnjih 100 godina. Dakle , kao narod , i zemlja jako se razlikuju od na�ih prilika u proteklom periodu. Oni ne �ele ici u Europu jer ce im ona zabraniti loviti kitove i ribu. Engleski se kod njih odavno uci od prvo�kolski dana dok kod nas je to bilo lo�ije. Ja sam htio uvesti u moju tvornicu ucenje engleskog pa mi je na radnickom savjetu receno da je ucenje engleskog jezika privatna stvar. Mnogo toga ima razlicito u ta dva sustava �ivota pa se ne mogu niti zato usporedivati. Bog Jo�a

Komentar: Profesore, nazirem li ja to Lirsku notu u Vama!? Da, zaista je fascinantno koliko nam neka odluka mo�e utjecati na daljni tijek �ivota, na�, na�e obitelji, cak i zemlje u kojoj �ivimo. Svakim trenutkom odredujemo si buducnost. A svaki na� sada�nji trenutak rezultat je na�e odluke iz prethodnog trenutka. I svaka na�a odluka je ustvari ispravna jer smo uvijek uvjereni da odabiremo najbolje, a da znamo da postoji i bolje, naravno da bismo to odabrali. A i na koncu, vrlo je relativno �to je ustvari "dobro", �to je "bolje". Vrlo relativno i vrlo individualno. Npr. da ste Vi profesore vlasnik Wikipedie, gdje bi sada ja piskarala i bili postojao jedan Park? Eto, s razlogom ste dakle taj posao prepustili drugome. A �to se tice onih koji znaju vi�e a nisu se jo� ni rodili...: Kad pogledam oko sebe vidim starije koji znaju mnogo vi�e od mene, nikada cini se, necu ih stici. Vidim mlade koji opet znaju mnogo vi�e od mene, njih ni ne poku�avam stizati. Vidim mnogo, mnogo mlade od mene koji jo� ne znaju vi�e od mene, ali me susit�u brzinom svjetlosti. No to u meni ne izaziva strah, vec vi�e radost - ne smatram da ce mi �tetiti svojim znanjem, nadam se uciti i nauciti od njih. Mo�da...ne mo�da vec sigurno nikad necu znati ba� toliko kao oni, ali zar moram? Ne moramo svi znati sve, ali morali bi svi znati znanje zajedno, morali bi svi djeliti �to znamo. Oprostiti ako sam malo skrenula s teme, ..iskomentirala Norve�ane, ne spomenuv�i ih... Pozdrav!

Budite tre�i koji �e komentirati ovaj "tekst"

Arhiva 4 Arhiva 3 Arhiva 2 Arhiva 1 Arhiva 0